Poplave u Odenseu

Da li je pravedno zahtevati od pojedinačnih vlasnika kuća da plate za svoj održivi sistem odvodnjavanja (zeleni krov, prirodna infiltracija, bazeni za kišnicu), bez ikakvog doprinosa?

  1. no
  2. yes
  3. yes
  4. no
  5. no
  6. da, individualni vlasnici kuća su obavezni da imaju sistem odvodnje. voda iz kupatila i voda za pranje se ponovo koristi za svaku kuću.
  7. ne, to je nepravedno.
  8. nekada sam imao štalu sa 20 boksova koju sam iznajmljivao i kroz to iskustvo sam naučio mnogo o tome šta bih želeo ako/kada izgradim svoju. nikada to nisam uradio, uvek sam morao da se snalazim ili da pravim promene u već postojećem objektu. imala je automatske napajalice (grejane) u boksovima, polovina štale je bila sagrađena uz brdo, tako da je s jedne strane polovina štale bila pod zemljom, a ceo prostor iznad boksova bio je za skladištenje sena, koje se spuštalo u hranilice u boksovima. govoreći o boksovima, duboko ispod njih su bile železničke pragove, zatim 18 cm peska na tome, strugotine, da ne pominjem, boksovi nikada nisu bili mokri. čistili smo boksove dva puta dnevno i štala je uvek mirisala na strugotine i čiste konje. sada, napajalice su uvek bile glavobolja... i nikada niste znali da li konj pije ili ne, a ako je ikada došlo do kratkog spoja u jednoj od napajalica, i konj se čak i jednom šokirao, nikada se ne bi vratio da pije iz nje, pa sam isključio sve napajalice i okačio kante u boksovima i povukao crevo niz prolaz da ih napunim, još uvek najbolji način, više posla, ali možete pratiti šta se dešava sa vašim konjem. oh da, skladište sena na spratu je takođe bilo prašnjavo i pravilo je štalu vrućom kada je tavan bio pun, i ometalo cirkulaciju, iako je bilo nekoliko ventilacija. pokušavao sam da ne pustim nikoga gore dok su konji još bili u boksovima zbog prašine koja se stvarala hodanjem u tavanu. jedna stvar koju sam cenio je da je polovina štale bila uz zemlju, čak i leti, bilo je sveže u štali. takođe smatram da je važno imati čvrst prozor u svakom boksu koji se otvara dovoljno široko da konj može udobno izvući glavu napolje. ima mnogo razloga za to, da ne pominjem svež vazduh, ali smanjuje dosadu, što zauzvrat smanjuje ljuljanje, grickanje i udaranje boksova. sviđa mi se beton za prostor za pranje i prolaz, i treba da bude dovoljno širok da se konji mogu vezati s obe strane i da se i dalje mogu negovati. takođe, ako prostor za pranje ima prozor, baš kao i prozor u boksu, vaši konji će mnogo lakše ulaziti jer mogu da vide napolje i ne osećaju se kao da idu u slepu ulicu, uvek ga možete zatvoriti kada vežete svog konja. naravno, želećete bojler samo za prostor za pranje. ako novac nije problem, mali toalet je obavezan, i dobro planirane, zaključane prostorije za opremu o kojima sam oduvek sanjao, unutar velikih prostorija za opremu, pregrade za opremu svakog pojedinca koju bi mogli zaključati i znati da njihovi stvari nikada neće biti korišćeni ili dodirivani od strane nekoga drugog dok su odsutni. imajte na umu, svi koji su tu bili nisu bili porodica, tako da je to bio veliki problem koji je morao da se rešava redovno. čoveče, mogao bih da pričam unedogled, pretpostavljam da sam već i uradio. ne, ne sviđaju mi se prostirke, probao sam ih, radije bih imao dobru drenažu sa strugotinama. lično ne volim ukrštene vezove, ali svaka štala ih ima i koristi, i većinu vremena uspešno, ali uvek postoji konj koji jednostavno poludi, bez razloga, i morate ga ozbiljno odvesti. radije bih imao pojedinačna mesta ispred boksova namenjena za vezivanje, zajedno sa šipkom za pokrivače van dosega gde konj ne može da žvaće. oh da, mesto za lečenje/ šišanje negde u skrovitom, ali dobro osvetljenom području, pretpostavljam da bi trebalo da stanem, svi imamo mnogo ideja... nadam se da ovo malo pomaže i još jedna stvar, nikada nemate previše svetla sa praktičnim mestima za prekidače.
  9. nije baš tako, jer je to deo javnog sistema na jedan ili drugi način.
  10. ne. po mom mišljenju, svi bismo trebali doprineti rešavanju problema, jer poplave nisu individualni problem, već zajednički koji pogađa celo društvo.
  11. no
  12. ljudi koji nisu svesni troškova života blizu vode ili jednostavno nisu informisani o troškovima u budućnosti, trebali bi dobiti pomoć. ako su troškovi preveliki, trebali bi dobiti pomoć za preseljenje.
  13. yes.
  14. ne, to nije fer. kada im date 10,00 - 15,00 eur za svaki kvadratni metar nepropusne površine, vlada štedi mnogo novca, posebno u vezi sa evropskom direktivom o vodama.
  15. da, u redu je da vlasnici kuća plate deo toga, ali vlada mora da pomogne.
  16. ako isključite vodu iz kanalizacione mreže, dobar motivacioni faktor mogao bi biti da se vrati procenat poreza na kanalizaciju (vandafledningsafgift) pojedinačnim domaćinstvima. ovo je uvedeno u kopenhagenu i trenutno izaziva mnogo ulaganja u održivo odvodnjavanje. stoga bih predložio da bi bilo pravedno refundirati deo poreza na kanalizaciju.
  17. ne mislim da je fer da samo neki građani plaćaju za preventivnu akciju koja nije izazvana samo njima. to bi trebala biti zajednička akcija.
  18. da. tehnologija je dostupna.
  19. tokom dužeg vremenskog perioda, da. ali kao prva investicija ne. možda obezbediti neka sredstva za one koji su spremni da sami plate nešto.
  20. da, do neke mere, ali to nije realno. trebalo bi da postoje neke lepe prednosti za to i zakonska obaveza.
  21. no.
  22. to zavisi od toga da li su obavezni da uspostave održiv sistem. u suprotnom, prihod bi trebao biti uzet u obzir kako bi svi bili jednako postavljeni prema plaćanju sistema.
  23. no
  24. ne. ali to je takođe veoma veliki problem što opštine imaju problema sa održavanjem instalacija u privatnim domaćinstvima. to je problem sa ovom tehnikom.
  25. ne. kako ja to vidim, problem nisu vlasnici kuća, već celo društvo. infrastruktura, parking mesta itd. sprečavaju infiltraciju vode.
  26. ne. trebalo bi da se finansira kroz poreze na neki način. možda bi ljudi trebali da mogu da dobiju bonuse ako se ponašaju ekološki (npr. investiranjem u zeleni krov). što se tiče poslednjeg pitanja: studiram ekološku tehnologiju.
  27. da, ako im se tada odobri smanjenje poreza zbog smanjenog količine vode koja ide u postrojenje za prečišćavanje vode iz njihovih izvora.
  28. teško je reći. to zavisi od prihoda pojedinačnog vlasnika. troškovi bi mogli biti podeljeni među građanima u obliku poreskog sistema.
  29. ne. uspeh sistema zavisi od učešća svih. čovek koji je platio svoj sopstveni sistem odvodnje ne bi trebao da pati zato što komšija nije. održivi sistemi odvodnje bi stoga trebali biti planirani i sprovedeni od strane opština.
  30. mislim da je to zadatak opštine, ali će neka novčana sredstva od korisnika pomoći procesu.
  31. ne, država bi definitivno trebala da doprinese subvencijama ili sličnim sredstvima.
  32. ne, trebalo bi da postoji neka vrsta podsticaja, to bi moglo biti smanjenje poreza.
  33. da, jer će u suprotnom troškovi rešavanja problema sa vodom koja potiče iz njihove kuće biti prebačeni na ostatak društva.
  34. ne. opština rudersdal je pre nekoliko dana odlučila da će vlasnici kuća koji žele da isušuju svoju zemlju dobiti novac.
  35. ponovo, način na koji postavljaš pitanje je pristrasan.
  36. nisam siguran da razumem pitanje. ali mislim da je fer da pojedinačni vlasnik kuće plati za svoje suds bez dodatnog oporezivanja kolektivnom sistemu.