Otvoreni pristup istraživanju povijesti znanosti

Poštovane kolege,

u posljednje vrijeme inicijativa za otvoreni pristup znanstvenim informacijama odvija se na međudržavnoj razini, stvaraju se repozitoriji otvorenog pristupa. U cijelom svijetu se traži mišljenje korisnika, u objavljenim anketama dominiraju tehnička spremnost, informacijska pismenost i pravni aspekti.

U ovoj anketi željeli bismo saznati više o načinima pretraživanja i obrade znanstvenih informacija koje koriste povjesničari znanosti, kanalima širenja informacija, kao i o ocjeni otvorenog pristupa u istraživanjima određenih znanstvenih disciplina.

Rezultati ankete bit će predstavljeni na 5. međunarodnom simpoziju Europske asocijacije za povijest znanosti Alati istraživanja i zanat povijesti, a zaključci će se odraziti u smjernicama Komisije za bibliografiju i dokumentaciju (strukturna jedinica Međunarodne asocijacije za povijest i filozofiju znanosti) o otvorenom pristupu, s ciljem optimizacije širenja znanstvenih informacija i očuvanja znanstvenog naslijeđa.

U izradi ankete vrijedne komentare dala je koordinatorica eIFL-OA pri Udruzi knjižnica Litvanije dr. Gintarė Tautkevičienė, korišteni su podaci iz izvještaja studije projekta eMoDB.lt: Otvoreni pristup elektroničkim znanstvenim bazama podataka za Litvaniju o javnom objavljivanju rezultata znanstvenih aktivnosti institucija Litvanije u časopisima otvorenog pristupa i institucionalnim repozitorijima, kao i drugi izvori o otvorenom pristupu.

 

Ljubazno vas pozivamo da aktivno izrazite svoje mišljenje i želje, odgovore na anketu očekujemo do 15. rujna ove godine.

 

Anketa je anonimna.

 

S poštovanjem

Dr. Birutė Railienė

Predsjednica Komisije za bibliografiju i dokumentaciju (strukturna jedinica Mokslo ir technologijų istorijos skyriaus Međunarodne asocijacije za povijest i filozofiju znanosti)

E-mail: b.railiene@gmail.com

 

Rječnik otvorenog pristupa:

Otvoreni pristup – besplatan i neograničen pristup internetu znanstvenim istraživačkim proizvodima (znanstvenim člancima, istraživačkim podacima, konferencijskim izlaganjima i drugim objavljenim materijalima), koji svaki korisnik može slobodno čitati, kopirati, tiskati, spremati na svoje računalne uređaje, distribuirati, pretraživati ili davati poveznice na članke u punom tekstu, ne kršeći autorska prava.

Stil opisa (ili bibliografski opis) – skup podataka potrebnih za prepoznavanje i opisivanje dokumenta, njegove dijela ili više dokumenata, koji su predstavljeni u standardnom obliku (Enciklopedija knjižničarstva). Stvoreno je mnogo stilova opisa (npr., APA, MLA), njihovih varijacija. Međunarodni standard razvijen je za smjernice citiranja informacija iz bibliografskih izvora (ISO 690:2010).

Institucionalni repozitorij – to je digitalni arhiv intelektualnih proizvoda, u kojem se pohranjuje, širi i obrađuje znanstvena produkcija i akademske informacije te institucije ili više institucija.

Rezultati su javno dostupni

1. Na koji način najčešće dobivate najnovije znanstvene informacije iz svoje oblasti (možete označiti više opcija): ✪

Ne koristimPonekadČesto
Biblioteka na radnom mjestu
Katalozi knjižnica na karticama
Elektronički katalozi knjižnica
Litvanske akademske baze podataka
Baze podataka stranih izdavača (npr., ScienceDirect, Emerald, IEEE i dr.)
Univerzalni pretraživači (npr., Google)
Specijalizirani pretraživači (npr., Google Scholar)
Sustavi za pretraživanje znanstvenih informacija (npr., Scirus, Scitopia)
Pretplaćujem se na vijesti putem e-pošte (usluga Alerts)
Pretplaćujem se na vijesti koristeći RSS tehnologiju
Pregledavam pretplaćene znanstvene časopise iz svoje oblasti
Internetski forumi znanstvenika (npr., LinkedIN, ResearchGate i dr.)
Znanstveni događaji (npr., konferencije, predstavljanje knjiga i dr.)
Neformalni sastanci s kolegama

2. Na koji drugi, ranije ne spomenut, način često dobivate najnovije znanstvene informacije iz svoje oblasti?

3. Na koji način dobivate cjelovite dokumente za svoje znanstvene istraživačke radove (možete označiti više opcija): ✪

Ne koristimPonekadČesto
Iz časopisa otvorenog pristupa (eng. Open Access Journals)
Iz institucionalnih repozitorija (eng. Institutional Repositories)
Za pretraživanje koristim univerzalne pretraživače (npr., Google)
Koristim specijalizirane sustave za pretraživanje informacija (npr., Google Scholar)
Koristim sustave za pretraživanje znanstvenih informacija (npr., Scirus, Scitopia)
Koristim izvore otvorenog pristupa (npr., OAIster, DRIVER, RePEc)
Pretražujem u bazama podataka koje je institucija pretplatila
Pretražujem u otvoreno dostupnim bazama podataka
Obraćam se zaposlenicima knjižnice
Koristim usluge međuknjižnične posudbe
Tražim od kolega u inozemstvu da mi pošalju kopije cjelovitih dokumenata

4. Na koji drugi, ranije ne spomenut, način često dobivate cjelovite dokumente iz svoje oblasti?

5. Koji standard ili stil citiranja i izrade bibliografskih opisa najčešće koristite prilikom izrade znanstvenih radova i publikacija: ✪

Ne koristimPonekadČesto
ISO 690 i ISO 690-2
APA (Američko psihološko društvo)
MLA (Modern Language Association)
Harvard
Koristim svoj stil opisa

6. Koji drugi, ranije ne spomenut, stil bibliografskog opisa često koristite u svojim znanstvenim člancima i publikacijama?

7. Potpomaže li vaša institucija objavljivanje znanstvenih istraživanja u časopisima otvorenog pristupa? ✪

8. Jesu li vaši objavljeni znanstveni radovi dostupni otvoreno (možete odabrati više opcija): ✪

9. Ima li vaša institucija institucionalni repozitorij? ✪

10. Koju instituciju predstavljate? ✪

11. Vaša dob ✪

12. U kojoj zemlji trenutno živite? ✪

13. Koje povijesne istraživačke discipline provodite (možete odabrati više opcija): ✪

14. Koje znanstvene discipline najčešće istražujete: ✪

15. Ako biste odlučili podijeliti svoje iskustvo ili imate preporuke o otvorenom pristupu, bilo bi nam drago čuti vaše mišljenje. Iskreno vam zahvaljujemo na vašem vremenu