Poplave u Odenseu

Je li pošteno zahtijevati od pojedinačnih vlasnika kuća da plate za vlastiti održivi sustav odvodnje (zeleni krov, prirodna infiltracija, bazeni za kišnicu), bez ikakvog doprinosa?

  1. no
  2. yes
  3. yes
  4. no
  5. no
  6. da, od pojedinačnih vlasnika kuća se zahtijeva sustav odvodnje. voda iz kupaonice i voda za pranje se ponovno koristi za svaku kuću.
  7. ne, to je nepravedno.
  8. nekada sam imao staju s 20 boksova koju sam iznajmljivao i kroz to iskustvo puno sam naučio o tome što bih želio ako/kada bih izgradio svoju vlastitu. nikada to nisam učinio, uvijek sam se morao snalaziti ili mijenjati već postojeće objekte. imala je automatske hranilice (grijane) u boksovima, polovica staje bila je sagrađena uz brdo, tako da je s jedne strane polovica staje bila pod zemljom, cijeli prostor iznad boksova bio je za skladištenje sijena, koje se spuštalo u hranilice u boksovima. govoreći o boksovima, ispod njih su bile željezničke pragove, zatim 18 cm pijeska na tome, strugotine, da ne spominjem, boksovi nikada nisu bili mokri. boksove smo čistili dva puta dnevno i staja je cijelo vrijeme mirisala na strugotine i čiste konje. sada, hranilice su uvijek bile glavobolja... i nikada niste znali pije li konj ili ne, a ako je ikada došlo do kratkog spoja u jednoj od hranilica, i konj se jednom šokirao, nikada se više ne bi vratio piti iz nje, pa sam isključio sve hranilice i objesio kante u boksovima te povukao crijevo niz prolaz da ih napunim, još uvijek najbolji način, više posla, ali možete pratiti što se događa s vašim konjem. oh da, skladište sijena na katu također je bila prašnjava glavobolja, dodatno je zagrijavalo staju kada je potkrovlje bilo puno i ometalo cirkulaciju, iako je bilo nekoliko ventilacija. pokušavao sam ne pustiti nikoga gore dok su konji još bili u boksovima zbog prašine koja se stvarala hodanjem u potkrovlju. jedna stvar koju sam cijenio bila je da je polovica staje bila uz zemlju, čak i ljeti, bilo je hladno u staji. također smatram važnim imati čvrsti prozor u svakom boksu koji se otvara dovoljno široko da konj udobno može izvući glavu van. ima puno razloga za to, da ne spominjem svjež zrak, ali smanjuje dosadu, što zauzvrat smanjuje ljuljanje, grickanje i udaranje u boksove. sviđa mi se beton za prostor za pranje i prolaz, i trebao bi biti dovoljno širok da se konji mogu vezati s obje strane i još uvijek se njegovati. također, ako prostor za pranje ima prozor, baš kao i prozor u boksu, vaši konji će lakše ulaziti jer mogu vidjeti van i ne osjećaju se kao da ulaze u slijepu ulicu, uvijek ga možete zatvoriti kada vežete svog konja. naravno, trebat će vam bojler samo za prostor za pranje. ako novac nije problem, mali wc je obavezan, a dobro planirane, zaključane prostorije za opremu o kojima sam uvijek sanjao, unutar velikih prostorija za opremu, pregrade za opremu svakog pojedinca koju bi mogli zaključati i znati da njihovi stvari nikada neće biti korišteni ili dodirnuti od strane nekoga drugog dok su odsutni. imajte na umu, svi koji su tu bili nisu bili obitelj, pa je to bio veliki problem koji se morao redovito rješavati. čovječe, mogao bih nastaviti i nastaviti, pretpostavljam da sam već i učinio. ne, ne volim prostirke, probao sam ih, radije bih imao dobar odvod s strugotinama. osobno ne volim križne vezove, ali svaka štala ih ima i koristi, i većinom uspješno, ali uvijek postoji konj koji jednostavno poludi, bez razloga, i morate ih ozbiljno odvesti. radije bih imao pojedinačna mjesta ispred boksova namijenjena vezivanju, zajedno s prečkom za deke izvan dosega gdje konj ne može žvakati. oh da, neka cijev za liječenje/ šišanje negdje u skrovitom, ali dobro osvijetljenom području, pretpostavljam da bih trebao stati, svi imamo puno ideja... nadam se da ovo malo pomaže i još jedna stvar, nikada nemate previše svjetla s praktičnim mjestima za prekidače.
  9. ne baš, jer je to na neki način dio javnog sustava.
  10. ne. po mom mišljenju, svi bismo trebali doprinijeti rješavanju problema, jer poplave nisu individualni problem, već zajednički problem koji pogađa cijelo društvo.
  11. no
  12. ljudi koji nisu svjesni troškova života blizu vode ili jednostavno nisu informirani o troškovima u budućnosti, trebali bi dobiti potporu. ako su troškovi preveliki, trebali bi dobiti potporu za preseljenje.
  13. yes.
  14. ne, to nije pošteno. kada im date 10,00 - 15,00 eur za svaki kvadratni metar nepropusne površine, vlada štedi puno novca, posebno u vezi s europskom direktivom o vodama.
  15. da, u redu je da vlasnici kuća plate dio toga, ali vlada mora pomoći.
  16. ako prekinete opskrbu vodom iz sustava odvodnje, dobar motivacijski faktor mogao bi biti vraćanje postotka poreza na odvodnju (vandafledningsafgift) pojedinačnim kućanstvima. ovo je uvedeno u kopenhagenu i trenutno uzrokuje mnogo ulaganja u održivu odvodnju. stoga bih predložio da bi bilo pravedno refundirati dio poreza na odvodnju.
  17. ne mislim da je pošteno da samo neki građani plaćaju za preventivnu akciju koja nije uzrokovana samo njima. to bi trebala biti zajednička akcija.
  18. da. tehnologija je dostupna.
  19. u dužem vremenskom razdoblju, da. ali kao prva investicija ne. možda osigurati neka sredstva za one koji su voljni sami nešto platiti.
  20. da, do neke mjere, ali to nije realno. trebali bi postojati neki lijepi benefiti za to i zakonska obveza.
  21. no.
  22. to ovisi o tome jesu li obvezni uspostaviti održiv sustav. inače, prihod bi trebao biti uzet u obzir kako bi svi bili jednako postavljeni prema plaćanju sustava.
  23. no
  24. ne. ali također je vrlo veliki problem što općine imaju problema s održavanjem instalacija u privatnim kućanstvima. to je problem s ovom tehnikom.
  25. ne. kako ja to vidim, problem nisu vlasnici kuća, već cijelo društvo. infrastruktura, parkirna mjesta itd. sprječavaju infiltraciju vode.
  26. ne. trebalo bi se financirati kroz poreze na neki način. možda bi ljudi trebali imati mogućnost dobivanja bonusa ponašanjem koje je ekološki prihvatljivo (npr. ulaganjem u zeleni krov). što se tiče posljednjeg pitanja: studiram ekološku tehnologiju.
  27. da, ako im se tada odobri smanjenje poreza zbog smanjenog količine vode koja ide u postrojenje za pročišćavanje vode iz njihovih izvora.
  28. teško je reći. ovisi o dohotku pojedinog vlasnika. troškovi bi se mogli dijeliti među građanima u obliku sustava oporezivanja.
  29. ne. uspjeh sustava ovisi o sudjelovanju svih. čovjek koji je platio svoj vlastiti sustav odvodnje ne bi trebao patiti jer susjed nije. stabilni sustavi odvodnje stoga bi trebali biti planirani i provedeni od strane općina.
  30. mislim da je to zadatak općine, ali malo novca od korisnika će pomoći u procesu.
  31. ne, država bi definitivno trebala doprinositi subvencijama ili sličnim sredstvima.
  32. ne, trebala bi postojati neka vrsta poticaja, to bi moglo biti smanjenje poreza.
  33. da, jer u suprotnom će trošak rješavanja vode koja potječe iz njihove kuće biti prebačen na ostatak društva.
  34. ne. općina rudersdal je prije nekoliko dana odlučila da će vlasnici kuća koji žele odvodnju na vlastitom zemljištu dobiti novac.
  35. ponovno, način na koji postavljaš pitanje je pristran.
  36. nisam siguran da razumijem pitanje. ali mislim da je pošteno da pojedinačni vlasnik kuće plati za svoje vlastite suds bez dodatnog oporezivanja kolektivnom sustavu.