Učenje(a), jezik(a) i stereotipi(i)

Zašto? Ako da, hoćete li to podijeliti s drugim ljudima?

  1. no
  2. ne znam
  3. ne želim dijeliti
  4. da i ne. da: litvanski je težak jezik: to ovisi o aspektima, ali neki mi zaista predstavljaju problem. rekao bih da još uvijek nema dovoljno didaktičkog razmišljanja o litvanskom kao stranom jeziku da "olakša situaciju". ne: to je vrlo drugačiji jezik od ruskog, i svaki dan bolje razlikujem ta dva jezika. međutim, postoje sličnosti u načinu organiziranja rečenica, na primjer, u vezi s vremenom. gramatika oba jezika doista pokazuje sličnosti.
  5. jer si to što jesi
  6. ako želite postići nešto višu razinu znanja engleskog jezika, to stvarno nije lako.
  7. da ih obavijestimo o istini
  8. raznolikost unutar ovog jezika, različiti dijalekti i sociolekti, ne dopuštaju mnogo generalizacije. ljudi širom svijeta koriste arapski na toliko različitih načina. umjesto toga, moglo bi se izvući različite zaključke u vezi s različitim područjima gdje se koristi. na primjer, jasno pokazuje razlike u korištenju jezika na mjestima kada se uspoređuje arapski u sjevernoj africi i na bliskom istoku.
  9. to je težak jezik, a francuski je najgori, mislim: ako učiš litvanski, prilično je lako jer nema iznimaka u pravilima!
  10. kako bi se stereotipi trebali opravdati?
  11. čak i ako ima sličnosti s ruskim, još uvijek je vrlo različit s vlastitim karakterom, a čak i ako je istina da neke riječi mogu zvučati prilično oštro za zapadnjačko uho, neke druge zvuče vrlo lijepo i bugarski ima dosljednu poetsku dimenziju.
  12. upoznao sam izvorne i neizvorne govornike francuskog jezika i još nisam svjedočio nijednom od spomenutih stereotipa. možda se stranci koji uče jezik čine arogantnijima u vezi s tim nego sami francuzi. branim francuze i još uvijek pokušavam dokazati da su stereotipi pogrešni. bar, dokle god vjerujem da sam u pravu u vezi s tim. :)
  13. jer se stvarno čini vrlo prikladnim za pjevanje.
  14. zvuk izgovora je čudan, jedinstven, ali mnogo bolji od žaba.
  15. jer to nije istina. deklinacije (nominativ, akuzativ, genitiv) omogućuju govorniku da objasni stvari s manje riječi nego s latinskim sustavom, na primjer. to znači da to uopće nije "neobrazovan" jezik.